Jesen prosipa lišće po trotoarima
Arhiva > listopad 2013
Naše priče
Jata starih priča gube se u magli lete već nekud obezglavljene guske htjeli smo svemir, a onda prasak nagli zvijezde nam se smiju kroz rupe uske.
Patnja duše
Prepoznah je u kapi rose Na laticama cvijeća u kapi morske pjene Dok dušu moju nemirni vjetrovi nose Razbijajući je o stijene. .
Ne dozvoljava mi …
čini ti se, da ležim pod tvojim nogama znam, gazile su mnoge otirale cipele od odjeću siromaha i tako gradile svoju sreću
Nema te
Ne pečemo tortu, ne slavimo, ne čestitamo ti jer nema te već dugo te nema. Od kada si preselila na nebeske poljane ja se sjetim već zorom ranom koliko sam puta zaboravila, pa tek u neki sat iza podneva poželjela ti puno dobrog i dug život, a nema te, dugo te već nema i […]
Modro oko
Jednom ću ići na jezero tvoje bistro kao modro oko, moj dide i sad se jegulje u mraku boje ostiju što pogode sve što vide.
Ljeto i jesen
Sve do beskraja prostrlo se more ljeto izvodi čaroliju malu sunce se rasipa po morskom žalu u tisuće svjetova koji gore. *
Razbij čašu k’o zadnja baraba
Možemo do zore ispijati čaše tugu našu ispiti do dna izmoriti stare tamburaše odreći se jednog divnog sna.
