Arhiva > studeni 2020
treba zbuniti jesen
Spavao bih u tvojoj duši Noćas Treba zbuniti jesen Rasklopiti zglob po zglob Pustiti svež otrov da kaplje iz oka Neka kaplje tanko po krovu Neka gužva pod kožom ulice Treba Treba ozdraviti našu bol Bluz tek opalog lišća Biti samo jesen Jesen Koju je blagoslovilo more Duboko u nama Treba Treba zbuniti jesen Rasklopiti […]
Dan Brown “Izgubljeni simbol”
https://blog.dnevnik.hr/tragomknjige/2020/11/1632309930/dan-brown-izgubljeni-simbol.html
Tkalje
Ima li me Parke me lome uzburkaju more ono otrpi ušutka zašumi i ušuti sve zatomi Lahezis spava u očevoj kući predah joj treba otvaram prozore nahrupi nebo potom i ptice koje su iz plasta šutnje ukrale travke i javke Okreću lice i naličje Tražeći me
Pjesma je dočekala pjesmu
Kada mi je pjesnik Igor Divković nedavno poslao svoju najnoviju pjesmu “Adio, Mare”, sjetih se pjesme “Opet me, dušo, skitanja mame” koju sam napisala 2012. godine i zaboravila na nju. Sada, osam godina kasnije, čini mi se da je pjesma čekala da je neka druga pjesma oživi, da reagira stihom na stih. Čudnovati su putevi […]
mantra blage jeseni
U očima ti bistrim oktobar Ulicu punu neba Punu lišća Kiša sam staklena na tvojoj koži Nemir i mir Poslednjeg putovanja lista Slutim povetarac u drvoredu Kraj puta Na putu Kao mantru blage jeseni Koja odlaže bolest U jutarnju čežnju Onih što su umrli Od ljubavi U istom mraku U psećim godinama I dubikim uzdisajima […]
tihi način smrti
Jesen Ništa između Pokošeno nebo iznad granja I lišće što se još trese od ljubavi Beživotno Prenoćilo u duši I ispilo mir iz dlanova U jesen Kada neko odlazi Pola me pojede tišina Druga polovina mene u pesmu iskrvari Polumrtva od ljubavi I malo nade Jesen Vetar će završiti pesmu Nemušto
Insert
Netko je zaboravio upaliti svjetiljke tmasti je mrak samo se odsjaj zvijezda ljeska u granama borova one uzvraćaju ljepotu mirisom razređujući tegobu dana