Arhiva > studeni 2022

Kraj agonije

Ne budi me, agonijo! Strahu sam se predala Grči mi tijelo, ispija um. Sive slike su obješene Po zidovima moje duše.

Pročitaj cijelu poeziju

Dvije pjesme

Dvije pjesme Marije Juračić

Pročitaj cijelu poeziju

Lean Radić “Terminal”

  Poetska riječ slobodnog čovjeka    U opasnosti da ćete moje riječi proglasiti čudnima,  mislim da Lean Radić nije čovjek jednog vremena. Njegova spoznaja nije stečena samo u proživljenom životu,  ne nalazi se samo u njegovom knjiškom iskustvu. Čini se da ona izranja iz jednog pradavnog vremena u kojem je on odlučio tragati za istinom […]

Pročitaj cijelu poeziju

Koraljni vrtovi (gazela)

Pročitaj cijelu poeziju

Napisat ću ti pjesmu u slobodnom stihu

Napisat ću ti pjesmu U slobodnom stihu Kako mi srce diktira. Napisat ću ti pjesmu Bez ograničenja, rime Bez slikovitih riječi. Vesela se rima izgubila U nutrini mojoj odavno A slike su mutne od suza I ove magle jesenje Dok na dušu sjeda Poput ptice grabljivice I radost joj krade. Napisat ću ti pjesmu, Izlit […]

Pročitaj cijelu poeziju

Marija Juračić “Zona”

“Zona je ime kamenjara na rubnom području grada, koji se širi i u kojem su našli dom beskućnici, marginalci društva, izmješteni iz normalnih života, ali će i taj kamenjarski svijet ubrzo postati betonski mravinjak, a Zona će se premjestiti dublje u kamenjar jer svaki grad, nažalost, ima svoju Zonu. I baš tamo je skončao s […]

Pročitaj cijelu poeziju

Brod

brod reže more k’o kruh sa sedam kora tvrd je listopad

Pročitaj cijelu poeziju

Stanka Sršen ” Koraci kroz čemerike”

„Koraci kroz čemerike“ je prva zbirka pjesama Stanke Sršen. Naslov zbirke nije slučajno odabran. Ostao je u podsvijesti kao slika iz ranog djetinjstva kada je djevojčica morala prolaziti uz čemerike koje su se protezale s obje strane uskog puteljka. Bile su tako visoke, ili je ona bila tako mala, da se bojala ići kroz njihov […]

Pročitaj cijelu poeziju

Što je život

Posusta li ljubav kada mladost prođe Ili bude jača al’ se priznat boji, Zavidi li itko, da joj kraj ne dođe Pa si tako dane u sumnjama broji?

Pročitaj cijelu poeziju

Vrištim u sebi

Nestaješ polako u sjeni lipe, sa mirisom perunika odnosi te vjetar. + Kroz moje prste klizi tvoj lik dok grčevito zatvaram dlanove želeći sačuvati barem trag prašine. + Mjesečina mi noćas svadbenu haljinu tka zrakama srebrnim rasprostire mi je po tijelu prekrivajući nagost moju. + Uzalud… uzalud tkanje srebrno jer ga trnje bode jer ga […]

Pročitaj cijelu poeziju

prev posts prev posts