U svijetu ovom tek sam kap kiše koja luta putujem, klizim, čekam da me more proguta.
Arhiva > koko
Preobražena
Dok tinja praskozorje donosiš nadu dozvolio Si da jutro ima ponovno rođendan obznanio ga u njegovom osmijehu Tvoja me milost posramljuje i pitam se čime sam je zaslužila kada me voliš u svoj nagosti moje duše pa me oblačiš snagom i pretvaraš u bdijućeg sokola
Nebom ne prestaju snovi
Kada me ne bude obuhvatit će te moje ruke od tišine, proći kroz tvoje sjedine od mjesečine.
Ostala u proljeću
Usprkos otiscima godina moje jeseni u meni izrasli inat stršeće neposlušne travke u polju poredanih cvjetova iste boje.
Tamburo, sviraj jače
Tamburo moja, tiho ječi jedino s tobom snivam o sreći o danima davnim, danima sretnim. Jedino tako vratim se tamo gdje vjetar drugačije puše jer traži ostale slavonske duše, traži sokakom otvorene kapije traži bašće, mirise zumbula i lala stare lipe ispred ambara. Traži pjesmu šokačku gdje majka šlingane stolnjake zlatnim koncem veze a ćaća […]
Molitva
Imam drugi život u drugom gradu, no srce ostalo je u voljenom što na Dunavu leži, gradu kojem duša teži.
Vidim samo tebe, Maestro (Posvećeno Fridi Khalo)
Brišem godine rođenja u Plavoj kući jer biram da sam rođena sa srcem revolucionara.