Arhiva > Marija
Igor Divković “Žvaka” – izbor iz Diskursa
Okolnosti publiciranja knjige Zbirku pjesama „Žvaka“ – prvijenac hrvatskog pjesnika Igora Divkovića, objavio je nakladnik Centar za informacije i publicitet Zagreb, 1989. godine. Okolnosti oko objave te knjige bile su ovakve: Od 1977. do 1980. godine pjesnik i recenzenti knjige Milivoj Slaviček i Alojz Majetić pripremaju Žvaku za publiciranje.
M. Juračić: “Miroslav Krleža- prijevod pjesme “Crveni suton” – objavljeno u Diskursu
MIROSLAV KRLEŽA CRVENI SUTON Suton je danas crveni akvarel po kome lahor igra, modar i žut i bijel, i jato boja pijuče i leti po božjoj paleti. U tišini djetinji zvoni glas o sutonu što gine u radostan čas: Na brdu su krijesovi planuli, oblaci tiho lete, zvuci su večernji kanuli i svjetla večernja svijetle.
Sead Pizović “Uništenje svega postojanog i ljudskog” izbor iz Diskursa
Kada pticama; vrapcima, orlovima, kondorima, slavujima… odrežete krila i ostavite ih takve u životu, automatski lomite i uništavate jednu kariku u neprekidnom lancu prirodnog ciklusa na ovoj našoj planeti u hiljadama godina njezina postojanja. Bez krila su ptice osuđene na agoniju i nestanak. Isto je i s ljudima. Ako im oduzmete izbor bilo kakvoga rada, […]
Kiše Milana Steinera i Miroslava Krleže
Kada te usud odluči uništiti, on to i učini, kao što je učinio Milanu Steineru ( 1894. – 1918.) slikaru, kojeg je još kao bebu kućna pomoćnica ispustila na pod, što je na djetetu ostavilo trajne fizičke posljedice. Drugi je put sudbina umiješala svoje prste u život sedmogodišnjeg dječaka, kada mu je zbog tuberkuloze moralo […]
Miroslav Krleža “Europa danas”
Objavljeno u 12. broju Diskursa. Bez namjere da polemiziram o današnjoj europskoj zbilji i njenoj budućnosti, prezentirat ću vam esej Miroslava Krleže, velikog hrvatskog intelektualca, ljevičara i oštrog protivnika kapitalizma. Kritika a priori ne mora imati negativnu namjeru i kod pravih intelektualaca ona znači želju za promjenom na bolje pa je ne treba miješati s […]
Marija Juračić: “Glembajevština”
Kao životna šala djeluje činjenica da su prvi Glembajevi sa stranica poznate Krležine knjige iz međimurskog Remetinca i povijesnog mraka krenuli 1750. da bi se u prvim decenijima 21. stoljeća mnogi od njih našli u stvarnom zagrebačkom Remetincu. U prvom su koljenu Glembajevi još bili anonimni i potpuno nepismeni, a onda je jedan Glembay shvatio […]
