Stigla je tiho i godine ove Noć najljepša, tiša od svih Da razbudi maštu, želje i snove Ushićen pjesnik da napiše stih.
Arhiva > Moon47
Sjećanje
Sjećanja naviru Tiho kao rijeka žubore Kažu da vremenom umiru A ona velika kao beskrajno more.
Muza
U tami u mraku Čovjek treba svjetlo toplinu U svakom dahu na svakom koraku Čeka zrake sunca da sinu.
Leptirov san
Ulica jedna duga bez kraja U kojoj živi jedno malo biće Hoće li ikada stići do raja Mislio je dok zora sviće.
Čist bez duše
Da li izblijedit će sjena Ona što kao tumor u meni stoji I posljednje slovo imena njena U nekoj jarko crvenoj boji.
Trag
Čitao sam naglas stihove svoje Pažljivo , čisto bez treptaja glasa U noći mrkloj bez svijetla i boje A oni uzdižu se kao rijeka spasa.
Patnja duše
Prepoznah je u kapi rose Na laticama cvijeća u kapi morske pjene Dok dušu moju nemirni vjetrovi nose Razbijajući je o stijene. .
Zabranjeno voće
U vremenu stvaranja svijeta Jedan par u rajskom vrtu samoće Ne odoli plodu jednoga drveta Hrabro uze zabranjeno voće.
