Arhiva > sumiko

Haiga

Fotografija : Nihad Arifović

Pročitaj cijelu poeziju

Krik

Ponekad se vojnici ne vrate sa krvavih polja pretvore se u bijele ptice i odlete do plavih visina da tamo snivaju S vremena na vrijeme obično s jeseni kad magle padnu na zamrzla polja dolete, odnekud, bijele ptice i puste krik iznad usnulih domova da probude one koji su ih zaboravili

Pročitaj cijelu poeziju

Kad sve prođe

Kad prođe ova teška jesen Kad ostane samo miris sakupljenog lišća Kad odleti i poslednja ptica Kad prođu godine i zaustavi se vjetar Kad ostane samo riječ nikad ne izgovorena Kad stanu svi satovi Kad sve prođe Ostaće tvoj osmijeh, obasjan kapima kiše, zarobljen u mom pogledu I pašće, kao zrela pahulja snijega, tvoje ime […]

Pročitaj cijelu poeziju

Haiga

Pročitaj cijelu poeziju

U toj ulici sam se rodio

U toj ulici sam se rodio Jedne kasne jeseni One godine kad je ostarjela lipa prestala da cvjeta Dok još je spavao grad I opet bih se tamo vraćao Jer uvijek ponešto zaboravim Kad ti pričam o sebi… U toj ulici sam živio nekad Ne mareći za godine koje dolaze Tražio sam riječi za ovu […]

Pročitaj cijelu poeziju

Učitelj

Sansei na japanskom znači Učitelj. Ti si moj sansei Ispijanja čaja od persijskih jabuka Sa dodatkom cimeta U jesenje magličasto jutro I zvuk tramvaja Učiš me suptilnosti Učiš me da čeznem Tvoje riječi su kapi istine Koje stvaraju Savrsenu harmoniju trenutka Vjetar najavljuje kišu Osjećam njen miris Ti se boriš sa vjetrom Koji pokreće vjetrenjače […]

Pročitaj cijelu poeziju

Ime jubavi

Na pečeni kesten mirisala je ulica vjetar je svirao melodiju u molu promrzli prolaznik dozivao je ime ljubavi koja je ostala daleko u nekoj ravnici u društvu nepoznatih lica prve pahulje započinjale su svoj ples sve se činilo tako jednostavno a stigao je rat i sve je ostalo zabilježeno u meni Volio sam da putujem […]

Pročitaj cijelu poeziju

Haiga

Pročitaj cijelu poeziju

U sjeni lipe

U sjeni lipe, gdje smo nekad, dolazili na male noćne razgovore vrijeme je stalo kao balerina koja je zaboravila korake predstave Kad spavam osjećam njen miris i čini mi se da me neko doziva iz voza koji se vraća na stare perone i nešto u meni zapjeva …ima jedna žena što se svako veče kad […]

Pročitaj cijelu poeziju

Gdje je rođeno svjetlo

Šta je jesen? Rasplakano nebo iznad grada Lišće razbacano po trotoarima Pokisla jata malih ptica Tvoja mokra haljina Srebreni prah na prozorima kafana Vjetar koji dolazi pred zoru Dim cigareta i ustajali miris duhana Magla koja nas vuče ka tamnim daljinama Izbledjeli mjesec koji šapuće nešto Slatko sjećanje na djetinjstvo Jesen je uvjek u pravu […]

Pročitaj cijelu poeziju

prev posts prev posts