Ako ste obožavatelj najpoznatijeg i najutjecajnijeg romana visoke fantastike svih vremena, Gospodara prstenova pisca J. R. R. Tolkiena, vjerojatno ste se u jednom trenu počeli pitati što se događalo u Međuzemlju tijekom Četvrtoga doba, nakon konačnog Sauronovog pada, uništena Prstena i početka prevlasti vladavine ljudske rase. Možda će vas stoga iznenaditi malo poznati podatak da nam je Tolkien osobno ostavio neke naznake budućnosti Međuzemlja u kratkom nedovršenom rukopisu koji je bio zamislio kao nastavak romana Gospodar prstenova!
Nedovršeni nastavak
Tolkienov rukopis nosio je radni naslov A New Shadow (Nova sjenka), a prije nego li ga je njegov tvorac napustio, napisao je tek trinaest stranica nove priče. Ipak, tih trinaest stranica, zajedno s Tolkienovim osobnim komentarima na račun nedovršenog rukopisa, iscrtavaju poprilično jasno fascinantno mračan smjer u kojem je autor planirao odvesti Međuzemlje.
Za rukopis nastavka Nova sjenka znamo prvenstveno iz dvaju izvora. Kao prvo, Tolkienov sin Christopher je, kao što znate, objavio većinu Tolkienovih radnih bilježaka i nedovršenih koncepata. Tako je u jednoj od “kupusara” Christophera Tolkiena, koja nosi naslov The Peoples of Middle Earth, objavljeno i spomenutih trinaest postojećih stranica nedovršenog rukopisa.
Nadalje, Tolkien se osvrnuo na ovaj nedovršeni projekt u jednom od svojih sačuvanih pisama (pismo br. 256 iz knjige The Letters of J. R. R. Tolkien). U tome je pismu objasnio u kojem je smjeru radnja trebala generalno napredovati, te zašto je napustio projekt već u samom početku.
Naime, nastavak Gospodara prstenova nije, poput recimo Silmarilliona, ostao nedovršen zbog Tolkienove smrti. Tolkien je svjesno napustio ovaj projekt, u spomenutom pismu objašnjavajući kako je ubrzo shvatio da je nova priča iz Međuzemlja veoma mračna i depresivna. Štoviše, ustvrdio je kako bi ovakav sumoran nastavak vrlo vjerojatno “zagadio” neke od humanističkih i optimističnih poruka s kraja njegova najpoznatijeg djela, pa je Novu sjenku stoga opisao kao projekt koji “nije vrijedan pisanja”.
No, o čemu se zapravo trebalo raditi u Novoj sjenci?
.
Sumorna priča o krahu ljudske plemenitosti
Radnja ovog nastavka prema prvotnoj se zamisli trebala događati 100 do 120 godina nakon događaja iz Gospodara prstenova, no Tolkien je ubrzo radnju premjestio u još malo dalju budućnost – u stotu godinu vladavine kralja Eldariona, sina tad već pokojnog Elessara/Aragorna. U svakom slučaju, nastavak se trebao odigravati pri početku Četvrtoga doba Međuzemlja, u vrijeme kad na svijetu više nije bilo velikih zala poput Saurona, te kad je uspomena na “mitska” vremena magije, vilenjaka i sličnih čudesa već pomalo počela blijediti potisnuta prozaičnom svakodnevicom svijeta kojim su tada već gotovo u potpunosti dominirali ljudi.
U čemu je bio glavni problem, kao i glavna premisa ove priče? I jedno i drugo Tolkien je sažeo u rečenici iz pisma: “Budući da se ovdje bavimo Ljudima, bilo bi neizbježno i da se pozabavimo ljudskom karakteristikom koja je najvrjednija žaljenja: čovjekovom brzom zasićenošću dobrim.”
Tolkien je nadalje objasnio kako je, razmišljajući o Međuzemlju Četvrtoga doba, koje je počelo kao “doba mira, pravde i napretka”, ljudska rasa postala “nezadovoljna i nemirna”. Gondorski su kraljevi, kao i ljudska loza, s prolaskom Četvrtoga doba postajali sve dekadentniji i ogorčeniji (“Poput Denethora, ili i gori”), a u ljudskom društvu se počinju javljati i “revolucionarne zavjere” i “začeci sotonističkih kultova”, a “gondorski dječaci igraju se pretvarajući se da su orci, te rade štetu po gradu.”
Trinaestak postojećih stranica rukopisa Nove sjenke tako nam otkrivaju Tolkienovo sumorno uvjerenje u prirođenu manjkavost ljudskoga duha koji nije u stanju uživati u vremenima mira.
Sačuvani fragment radnje iz Nove sjenke
Postojeći fragment rukopisa bavi se dvojicom likova iz Četvtoga doba, ljudima Borlasom i Saelonom koji žive uz rijeku Anduin, u blizini Minas Tiritha. Borlas je sin jednog od ljudi iz Faramirove straže, te je dovoljno star da se kroz maglu sjeća ratova s kraja Gospodara prstenova, a Saelon je mladić kojem su ti davni događaji, kao i većini njegovih suvremenika, tek nešto malo više od legende.
Borlas i Saelon upuštaju se u filozofski razgovor o naravi ljudske prirode, te Borlas izražava uvjerenje kako je zlo prirođeno ljudskom karakteru. Nadalje, njihov razgovor s teme rastuće obijesti gradske djece skreće u mračnije vode, te se spominje Herumor, pripadnik nekog novog zlog kulta “Crne grana”, kao i misteriozni nestanak brodova uz obalu. Borlas želi saznati više o ovim temama, a Saelon ga obećaje uputiti u ono što zna ako se nakon ponoći tajno sastanu.
.
katarinab
Aljoša
05/02/2023 at 6:52 am Permalink
Sljedeći broj Diskursa posvećujemo Ivanu Slamnigu. Pišite za “Diskurs”.
05/02/2023 at 9:38 am Permalink
Zanimljivo za pročitati.
05/02/2023 at 8:05 pm Permalink
Uzivala sam gledanjem filmova , ali citanjem ovoga teksta ! Da , zaista je bolje neka ostane tako , da se kvalitet knjiga ne narusava !
Pitam se cesto zasto se svugdje povlaci tema- zavrsetak nase civilizacije ! Po Tolkiju nije ! Ocito ! Sta nas ceka , ili ne ceka , i da li je to slutnja , ili moze li to netko znati uopce !?
Cinjenica ostaje- da mocnici se poigravaju sa nama!
Sjecate li se filma u kome se Caplin igra sa Zemaljskom kuglom …tako je ostalo sve do danas ! Sjecam se jos necega , da …ali svakako mi necete vjerovati ! Pozdravi vam , Ocarani !
05/02/2023 at 11:30 pm Permalink
Chaplin se balonom/zemaljskom kuglom poigravao u “Velikom diktatoru”, gdje – navodno – nije bas pretjerano opanjkao Hitju. I Kinezi se poigravaju balonima, a Ameri ih skidaju prackama. Svijet je bio i ostao veselo mjesto, Spomenka. // Rat je ljudskom soju imanentno stanje. “Quelle connerie, la guerre”, pjeva Prévert. S pravom, ali da nije bilo ratatata, pitanje je bi li Homo sapiens za samo 3 tisucljeca od pronalaska zeljeza odjedrio izvan granica heliosfere. Zasigurno ne bi. // Zasto svi pisu distopije, a ne utopije!? Pa, Dante je napisao i “Cistiliste” i “Raj”, ali svi citamo samo “Pakao”. // Kad je Tolkien zatro simbolicno zlo svoje epske fantazije, morao se suociti sa stvarnim zlom… koje je puno zlocudnije. Greska u koracima: ako je namjeravao nastaviti svoj epos, nije trebao pobiti bas sve “orke” i veselu squadru. Opisivanje zla u covjeku ne spada u instrumentarij fantasyja, nego znanstvene fantastike.
“Usprkos nadi u pobjedu” ili “Usprkos sumnji u pobjedu”? 🙂
06/02/2023 at 1:56 am Permalink
Tolkien je dobro rekao. Čovek se brzo zasiti dobrim. 🙂
06/02/2023 at 7:27 am Permalink
Otkad je svijeta i vijeka tema dobra i zla se pojavljuje uvijek iznova svakim novim rođenjem. Tako mora biti… jer je svijet veliko učilište (katkad mučilište), a ne konačište – zato što se bitke između dobra i zla uglavnom trebaju voditi iznutra, ne izvana. One nutarnje bitke koje nisu izvojevali, pojedinci prebacuju na vanjski svijet. I sukob je neminovan, kako na osobnoj, tako i na društvenoj razini. Vođa koji ima osobne ambicije, a nije osviješteni pojedinac, uvijek će uvući svoje ljude u sukob (ukoliko ga slušaju jer nisu dovoljno osviješteni, a uglavnom nisu). Najgore je ako je takav na visokoj poziciji odlučivanja (nekad Hitler, danas Putin) tada rat postaje neminovnost.
Koliko god bila ironična Tolkinova rečenica, te na prvi pogled djeluje istinito, mislim da je istina ipak nešto drugo i da je to Tolkin zapravo znao. Sve distopije koje se pišu, vjerujem, s razlogom su napisane da se ne bi dogodio takav scenarij – npr. serija Sluškinjina priča – toliko mi je šokantna da nove sezone više nisam htjela gledati – ne zato što je toliko odvratna, nego zato što je moguća. Što je distopija bliskija stvarnosti, to je strašnija. Kod fantastičnih, bajkovitih priča, manje-više sve se vrti oko simbolike. Osobno, volim Tolkina jer je prikazao kroz fantastične junake zapravo sve ljudske karakteristike. Ovdje je zlo prikazano kao vanjski neprijatelj, ono je smješteno izvan pojedinca (mada je i taj pojedinac jednom bio “dobar”) – u realnom svijetu čovjek neprijatelja ne primjećuje i ne zna zapravo da se cijeli život mora boriti protiv napadača unutar nas. Postoje stvari koje su nam “zadane” dok smo ovdje. Ali mnogi to ne znaju, žive kako ih struja nosi.
Mislim da je Tolkin zapravo sve rekao u Gospodaru prstenova. Da je pisao nastavak možda bi nastavak bio nalik distopiji, a ne bajci i možda ga je baš to užasavalo nakon svih užasa koji su ga okruživali u realnom svijetu.
06/02/2023 at 11:02 am Permalink
Da , gospodine Ergovic , zaista imate pravo da je Dante vec pisao o raju , i o paklu . Borbu izmedju Dobra i Zla .Ali ima ih jos iz proslosti koji predvidjaju danasnjicu , i buducnost ! Ima ih mnogo i danas , ali kako je poznato da u Spilbergovim skoro svim svijim filmovima navjestava isto to ! ( Eno ga sada u dvorcu , kojeg je zastiio svim mogucim modernim video kamerama , sensorima etc.)
Sto se tice Hitje , slusam godinama tu , da on nije sam kriv nego da su Ameri upetljali svoje prste , da cak i gasnim komorama u (koje su ideja Amera) u logorima istrebljivali Jevreje jer im je smetalo da se kapital tog doba nalazio u rukama Jevreja . Necu da pomislite da branim nekoga jer zivim tu , ali po tvrdnjama mnogih tajno se dosta prica o tome . Nitko se ne usudjuje o toj temi javno se izraziti ! Putin rece prije par dana da su Ameri krivi za drugi sv. rat !
Pa eto prijavite me slobodno , ali u cijelom zapadu je demokracija , slaba , ili jaka ali je demokracija !
Ali filmovi su vise nego odlicni , mislim sada Gospodar prstenova , ili kako se vec kaze na nasem jeziku !
Jako uzivam citajuci i upoznavati vasu nacitanost ,obrazovanost , inteligenciju…ali kvalitet ovog bloga na kome svatko moze pronaci nesto za sebe !
Lijep dan vam zelim svima !
06/02/2023 at 9:06 pm Permalink
Nisam ljubitelj Prstenove družine, a ni tog žanra. Nakon ovog teksta, film mi se čini mnogo zanimljivijim. Ne mogu ga komentirati, jer ni jedan nastavak nisam gledala . To su pratili moji klinci, kao i Pottera .
09/02/2023 at 6:51 am Permalink
Mislim da krećemo ka vlastitom uništenju. Sitne duše sjede na visokim pozicijama i donose odluke. Znanost se otela kontroli razuma.