“Hrvatski glas Berlin” objavio je članak profesorice Marije Juračić “Jezik i spol” koji možete pročitati na adresi;

http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=166724

Naučiti  rod imenica  hrvatskog  jezika relativno je lako, jer gramatička  kategorija roda ima  jednostavna  pravila.  Međutim, u ovom tekstu ne želim tumačiti nešto o čemu je napisana tona stručne literature. Želim, pomalo ozbiljno, a uglavnom neozbiljno, ukazati na neke pojave  povijesnog razvoja hrvatskog jezika koje ste sigurno primijetili, ali niste o njima razmišljali.

Posljednjih se godina jako inzistira na tome da se za pojedine imenice, koje označavaju profesiju, a koje su se do prije tridesetak godina rabile uglavnom samo u muškom rodu, nađe adekvatan izraz ženskoga roda; direktor/ica,  doktor/ica, ministar/ministrica,  predsjednik/predsjednica…  tako da odmah daju informaciju o spolu, da budu odraz nove socijalne stvarnosti.
U početku stvaranja ženskog oblika imenice koja se do tada upotrebljavala samo u muškom obliku, znalo je biti dvojbe; psihologica ili psihologinja, novinarica ili novinarka? Prevladao je izraz novinarka, ali ne i ministarka koji u hrvatskom jeziku ima pejorativno značenje, možda i zbog Nušićeve „Gospođe ministarke“, komedije koju stariji ljudi još pamte.

Zagrebete li malo u povijest našeg jezika, primijetit ćete kako su se mnoge imenice, kojima se može  dati negativna konotacija,  rabile samo u ženskom gramatičkom obliku, iako su se odnosile na oba spola.

–          On je kukavica.

Zatim  se tom kukavici pridružio i izdajica, propalica, svađalica, ubojica… Imenica u ovim slučajevima  pere sa sebe svoj prirodni spol, kao da ga želi skriti pa tek iz konteksta doznajemo o kome se govori:

–          On je ubojica./  Ona je ubojica.

–          On je izdajica (izdajnik) Ona je izdajica.

Zanimljiva  je i  podjela prema rodu imenica koje se odnose na životinjski svijet. Tako će u ženski rod ( koji nema adekvatnog para u muškom rodu) ući zmija, glista, ameba, svraka, muha…

• Opasna/ opasan kao zmija.

• Spora/ spor kao glista.

• Pametna/ pametan kao ameba.

• Brbljiva/ brbljiv kao svraka.

• Dosadna/ dosadan kao muha.

No, za utjehu borkinjama za ženska prava, spomenut ću i obrnuti primjer. Onaj u koji muški rod imenice ne može zakoračiti; filmska zvijezda.

Kada razmislimo o svim tim činjenicama, onda nam postaje jasno kako i izbor pogrešnog roda imenice pod perom izvrsnog pjesnika može doprinijeti neobičnosti i kvaliteti pjesme.

Nije lako bubamarcu
zum, zum, zum, zum
bubamarinom muškarcu
zum, zum, zum, zum
između tolikih bubamara
zum, zum, zum, zum
iste boje, istih šara
znati koja je njegova Mara
zum, zum, zum, zum.

 Zvonimir Balog

Ne mislim da hrvatski jezik ima u bilo kojem vremenu seksistički i diskriminatorni karakter i ne mislim da baš svaka imenica koja označava živo biće, mora imati svoj mocijski parnjak. Jezik je živ, gibak, mijenja se i neprekidno obogaćuje, ne trpi nasilje, bez obzira manifestira li se ono kao nametanje ishitrenih pravila ili kao nepoštivanje već prihvaćenog standarda.

Marija Juračić