Pred neverom, bosonoga šutim
kažnjeni smo, izgubljeni, slutim
valovima sad prepuštam dušu
da potone dok vjetrovi pušu,
i razbiju zauvijek sve slutnje
na sred mora odmotaju šutnje,
nemoj danas donositi cvijeće
pusti beskraj da nebom prelijeće,
nek ne dira potonulo sunce
nek ne dira ljubavne bjegunce
jer u šutnji dodir strepi budan
umotan je u taj nemir čudan
a srce se opraštalo ne bi
skamenjeno, još pripada tebi,
tamo gdje se miješaju sve sjene
i latica u pogledu vene,
ti prešuti da noć suze dijeli
pola meni, pola drugoj ženi,
samo priznaj prazninu što budi
na rubu smo, izgubljeni ljudi.
8 komentara za "Izgubljeni"
Moraš biti prijavljen da bi komentirao.