Naučiti  rod imenica  hrvatskog  jezika relativno je lako jer gramatička  kategorija roda ima  jednostavna  pravila.  Međutim, u ovom tekstu ne želim tumačiti nešto o čemu je napisana tona stručne literature. Želim, pomalo ozbiljno, a uglavnom neozbiljno, ukazati na neke pojave  povijesnog razvoja jezika koje ste sigurno primijetili, ali niste o tome razmišljali.

Posljednjih se godina jako inzistira na tome da se za pojedine imenice koje označavaju profesiju , a koje su se do prije tridesetak godina rabile uglavnom samo u muškom rodu, nađe adekvatan izraz ženskoga roda; direktor/ica,  doktor/ica, ministar/ministrica,  predsjednik/predsjednica…  tako da odmah daju informaciju o spolu, da budu odraz nove socijalne stvarnosti.
U početku stvaranja ženskog oblika imenice koja se do tada upotrebljavala samo u muškom obliku, znalo je biti dilema; psihologica ili psihologinja, novinarica ili novinarka? Prevladao je izraz novinarka, ali ne i ministarka koji u hrvatskom jeziku ima pejorativno značenje.

Zagrebete li malo u povijest našeg jezika, primijetit ćete kako su se mnoge imenice negativnog značenja  rabile u ženskom gramatičkom obliku iako su se odnosile na oba spola.

–          On je kukavica.

Zatim  se tom kukavici pridružio i izdajica, propalica, svađalica, ubojica… Imenica u ovim slučajevima  pere sa sebe svoj prirodni spol, kao da ga želi skriti pa tek iz konteksta doznajemo o kome se u tekstu govori:

–          On je ubojica./  Ona je ubojica.

–          On je izdajica (izdajnik) Ona je izdajica.

Zanimljiva  je i  podjela imenica prema rodu, koje se odnose na životinjski svijet. Tako će u ženski rod ( koji nema adekvatnog para u muškom rodu) ući zmija, glista,ameba,svraka, muha…

No, za utjehu „borkinjama“ za ženska prava spomenut ću i obrnuti primjer. Onaj u koji muški rod imenice ne može zakoračiti; filmska zvijezda.
Ne mislim da hrvatski jezik ima u bilo kojem vremenu seksistički i diskriminatorni karakter i ne mislim da baš svaka imenica koja označava živo biće mora imati svoj mocijski parnjak. Jezik je živ, gibak, mijenja se i neprekidno obogaćuje, ne trpi nasilje bez obzira manifestira li se ono kao nametanje ishitrenih pravila ili kao nepoštivanje već prihvaćenog standarda.
*

Marija Juračić