KosacIzdaha

 

Bilo bi lažno od mene
kada bih ti skrio istinu,
jer namigivati vatri u brodu
na moru je tjeskobno
gotovo kao kada se smijem
svojoj neimaštini praštanja.
 
Ostati staložen i neiskusno
nabijen streljivom,
ludost je koja iziskuje
spokojno stanje uma.
 
Pronalazak one staze
koja vodi do kutije
u kojoj se krije Sloboda.
 
Zastati u oazi tišine,
pomoliti se onome
kome najviše vjerujemo.
 
Je li to mater, otac, bog,
surogat ili prolaznica
obnaženih grudi svejedno je
dok god imamo želju
za budućnošću što se rumeno
osmjehuje trenutnom stajanju u Sada.
 
Jedan glas će biti dovoljan
jer u tvoje dlanove vjerujem
iako ne čujem
glasove tišine i anđela
tek smrtonosnog kosca
što mi stoji u sjeni,
čeka moj jedini izdah Spokoja.

10 komentara za "KosacIzdaha"

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.