Nisam još nigdje prispjela a kako i bi kad nemam jasnog cilja. Ne slutim još svoje ušće .
Ovdje nije a tamo, tamo je daleko. Mirim se. Sigurna sam, sve bih umjela da pojasnim
samo kad bih mogla biti okrutna prema sebi, otkrile bih sve. Kukavica jesam i šutim .
Ako progovorim dovoljnio glasno i samu sebe probudim sve bit će dorečeno.
Savršeni odlazak u bestraga mojih možda i ipak i moje ako i moje jer,sve to što
nudim sebi kao mogućnost iščekivanja , nadanja .
Spoznaja kao konačnost
kao kamen
kao pelin
kao izvor
Kazaljke na satu kasne , ne pokazuju moje vrijeme . Još jedan nesklad .
Još jedan tupi ,glupi osjećaj nedefiniran . Duboki uzdah znanom brazdom,
hladni zrak mi struže nepce i nestaje .
Predah .
Opuštam ruke i ramena polako zatvaram oči .
Tamo pomičeš tlo ispod sebe drhtajem iznutra a šutiš. Uporno šutiš.
Mirom izvanjskim pokrivam nemir u sebi a vrištala bih najradije
Jako.
Zašto opet rujem po svojim slabostima zašto ih priznajem i priznanjima ih snažim
Zato što jesam odista jaka zato što tragam uporno i tražim odgovore za nejasno
Ti kasniš odista kasniš , ja čekam da progovoriš i pojasniš što se to mijenja
A nešto se odista mijenja.
10 komentara za "Nešto se mijenja"
Moraš biti prijavljen da bi komentirao.