Doc. dr. sc. Bruno Ćurko rođen je 2. prosinca 1973. godine u Zadru. Studirao je filozofiju i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1997. do 2006. godine radio je u nekoliko srednjih škola kao nastavnik filozofije, logike, etike, latinskog jezika, politike i gospodarstva te mitologije (izborni predmet). Na filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je 30. travnja 2012. godine s temom „Kritičko mišljenje u nastavi filozofije, logike i etike“. Od 2006. do 2016. radio je na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Od 2017. godine radi na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Od 2007. godine voditelj je hrvatske delegacije i član Međunarodnog žirija na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi. Izvršni je urednik časopisa Metodički ogledi. Član je uredništva nekoliko domaćih i međunarodnih časopisa. Isto tako, član je nekoliko programskih i organizacijskih odbora domaćih i međunarodnih konferencija i simpozija. Od 2018. godine predsjednik je Programskog odbora simpozija „Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu“  u okviru  međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije „Dani Frane Petrića“.

Od 2014. – 2017. obnašao je funkciju tajnika krovne europske organizacije za filozofiju za djecu – SOPHIA —The European Foundation for the Advancement of Doing Philosophy with Children. Osnivač je i predsjednik znanstveno-stručne udruge „Mala filozofija“ i suautor većine njezinih programa i projekata. Član je projektnog menadžmenta, sukreator edukativnih materijala i projektne dokumentacije u više od deset EU projekata koji su povezani s etičkim obrazovanjem, kritičkim mišljenjem i ranim odgojem djece. Izlagao je na više od šezdeset znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Osobno je odradio više od 1000 radionica s djecom i mladima u Europi, Kini i Južnoj Koreji. Objavljivao je i objavljuje u nizu časopisa u Hrvatskoj, Brazilu, Francuskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, SAD i Armeniji.

U mandatu 2019.-2021. predsjednik je Hrvatskog filozofskog društva.

Više od deset godina radi kao rock novinar za glazbeni portal Soundguardian.com. Suautor je dva udžbenika etike za srednju školu. Uredio je dva zbornika: Novi val i filozofija – Jesenski i Turk, 2012. (zajedno s kolegicom Ivanom Gregorić) i Perspektive filozofije, HFD, 2016 .(s kolegicom Ivanom Zagorac).  Zanimljivo je da je bio jedan od malih urednika u Springerovoj trotomnoj  Encyclopedia of Educational Philosophy and Theory urednika Michael A. Petersa. Preuređeni doktorat objavio je 2017. godine. S kolegom Darkom Tokićem objavio je 2018. knjižicu Umjetnost suhozida. S kolegom Matijom Matom Škerbićem objavio je prvu filozofsku slikovnicu „Filozofija – ma što pak je to“, a  2019. objavljuje 13 priča o antičkim filozofima. Krajem iste godine s najboljim hrvatskim fotografom Stipom Suraćem objavljuje suvremeni mediteranski brevijar Mediteranski armerun – jadranske letere i litrati. Bavi se raznim temama: filozofijom odgoja, filozofijom djece, kritičkim mišljenjem, Mediteranom, kulturnom animalistikom, heavy metalom …

U ovim našim  prostorima riječ filozof je omražena, a riječ filozofirati još omraženija. Riječ mudrac  nije riječ s  pozitivnim značenjem. Zašto? Jedni tvrde da je filozofija beskorisna, drugi tvrde da ona nema svoj predmet proučavanja, treći da se od nje ne može živjeti…

Baš ovih dana gledamo kako se znanstvenici prirodnih znanosti svađaju dokazujući tko je u pravu u prognozama kako će se COVID 19  dalje razvijati, koliko će se ljudi razboljeti, koliko će umrijeti, kad će novo normalno ili staro nenormalno ili nešto između. Zar oni nisu sigurni u svoja znanja? Zar njihova istraživanja nisu dokaziva? Zar njihovi dokazi nisu nužno istiniti? Ako jesu – kako sad o ovom virusu imaju drugačije  teorije?

Profesor Bruno Ćurko promišlja:

„Tko sagledava stvari u njihovoj sveukupnosti? Trebali bi to biti filozofi. Jesu li ljudskim bićima važne teme: smisao života, prijateljstvo, lijepo, dobro, umjetnost, pravedno….? Ako nisu, onda uistinu nije potrebna filozofija. Svi danas tvrde kako nam je potrebno kritičko mišljenje. Od stotina definicija, najbolja definicija kritičkog mišljenja jest kako je ono ‘meka’ filozofija. Kritičko mišljenje je nastalo u filozofiji i jest meka filozofija. Filozofija bi trebala stvari, događaje i pojave sagledavati sa svih aspekata, a to jest kritičko mišljenje.“

I pokrenu profesor Bruno Ćurko Malu filozofiju.

Udruga „Mala filozofija“ provodi svoje programe od 2009. godine. Bavi se najviše onim što se zove filozofija s djecom. Uči djecu filozofirati, odnosno kritički misliti. Sam profesor odradio je više od 1000 radionica s djecom i mladima u skoro svim zemljama Europe, ali i u Kini i Južnoj Koreji.

„Djeca po svojoj prirodi vole misliti, samo ih trebamo na to znati potaknuti. Radi se o dijaloškoj metodi utemeljenoj na formalnoj i neformalnoj logici. Najupotrebljavanija metoda u filozofiji s djecom jest Sokratski dijalog. S djecom je mnogo lakše filozofirati jer ne drže figu u džepu, jer su iskrena i spremna priznati svoje greške“,. govori Bruno Ćurko.

Svako vrijeme je i nevrijeme. Svako vrijeme nosi nešto dobro i nešto loše, a tako je i danas. Onome tko živi u tom vremenu, često se čini kako je to baš ono najteže vrijeme za življenje. A filozofi imaju  različita uvjerenja.

„Ovo naše vrijeme je dobro jer su knjiga, informacija, fotka, rezultati istraživanja  dostupni na dva do tri klika (maksimalno dvije sekunde), a loše je to što prestajemo biti ljudi i postajemo administrativni brojevi. Složit ćete se da ne možemo svi spadati pod ista administrativna pravila, da život nije savršen, i da je baš u tome njegova čar.“ 

Profesor Bruno osvrnuo se i na filozofsko mišljenje i dječju dob:

„Filozofija s djecom je dijaloška edukativna aktivnost kojoj je cilj djecu naučiti kako misliti, ne što misliti, nego kako misliti. Prvi kurikulum filozofije s djecom izradili su Matthew Lipman i Ann Sharp sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Oni su ustanovili“Institut za unapređivanje filozofije za djecu“ pri Državnom sveučilištu Montclaire u New Jerseyju. Taj prvi i najrašireniji, Lipmanov program, nazvan filozofija s djecom, potakao je razvoj mnogih sličnih programa i struja diljem svijeta. Svi ti programi  spadaju u filozofiju s djecom, a Lipmanov (koji također spada u filozofiju s djecom) naziva se filozofija za djecu.  Filozofija s djecom nije nikakvo zabavljanje s djecom, a pogotovo ne poigravanje s djecom, nego ozbiljan i kompleksan rad s djecom, koji jest usmjeren prema određenim ciljevima, ali i ostvarivan u skladu s idejom slobodnog obrazovanja. Većina ozbiljnih znanstvenika, pedagoga i filozofa, nakon upoznavanja s radom u kvalitetnim programima filozofije s djecom, tvrde kako je to težak i kompleksan posao. Cilj filozofije s djecom je navikavati (upućivati, senzibilizirati) djecu na kritičko mišljenje. Uglavnom, riječ je o programima u kojima se potiče kritičko mišljenje  djece od najmlađe dobi. Kvaliteta i svrhovitost ovih programa rezultira time da je Filozofija s djecom sve više prisutna i u formalnim oblicima obrazovanja (najčešće kao izborni ili fakultativni nastavni predmet). U neformalnim sferama obrazovanja filozofija s djecom prisutna je u šezdesetak zemalja svijeta. Postoji mnoštvo kvalitetnih struja u filozofiji s djecom, neke od njih su: Philosophical Fundation, sokratska metoda Oscara Berenefiera, SAPERE….pa i naša Mala filozofija.

 

O iskustvu rada s djecom profesor Ćurko je rekao:

„Od 2008. godine do danas odradio sam više od 1000 radionica s djecom kroz razne programe, projekte, radionice Udruge Mala filozofija. Ja i kolegica Ivana Kragić 2008. godine smo smišljali i provodili program „Pogled u  vlastito mišljenje“. To je program koji u 30ak radionica (35 sati) s djecom raspravlja o važnim temama kao što su; mudrost, hrabrost, prijateljstvo, ljubav, umjetnost, mašta, mediji, lijepo itd. (U prilogu je  navedeni program). Program je kreiran i prilagođen učenicima 3. i 4. razreda osnovne škole. Provodi se uz pomoć prezentacija u obliku stripa gdje bitnu ulogu imaju animirani učitelji poput sove Sofije, raka Paka, jelena Malika i mnogih drugih, koji djeci postavljaju temeljna pitanja vezana za nastavnu temu te na taj način potiču učenike na zabavno i strukturirano promišljanje o zadanoj temi.

U radionicama se također koriste i didaktičke igre, zagonetke i poznate dječje priče prilagođene navedenim uzrastima. Nerijetko na radionicu i prezentaciju  dolaze poznati filozofi, pisci, znanstvenici pa raspravljamo o njihovim tezama o temi o kojoj pričamo. Svake godine se taj program provodi u nekoliko škola, a ove školske godine provodi se u Omišu, Osijeku i Mostaru. Tim programom razvili smo svoje metode rada koje usavršavamo kroz EU edukativne projekte  kojima smo se malo više oslonili na rano etičko i vrijednosno obrazovanje. Od desetak provedenih projekata na EU razinu izdvojio bih:

-Ethos – Ethical Education in Primary and Pre-Primary Schools for a Sustainable and Dialogic Future (Comenius, 1/10/2012 – 1/10/2014)

–Ethika – Ethics And Values Education In Schools And Kindergartens  (Erasmus+, KA2, 1/9/2014 – 31/8/2017)

–Little – Learning Together to Live Together: Teachers Leading Ethical Education For An Inclusive Society (Erasmus+, KA2, 01/9/2016 – 31/8/2019)

–Beagle- Bioethical Education and Attitude Guidance or Living Environment  (Erasmus+, KA2, 03/09/2018 – 02/09/2020)

Navedenim projektima razvili smo hrpu radionica koje smo proveli i provodimo s partnerima iz gotovo svih zemalja EUa. Ovi projekti ukazuju na potrebu etičkog i vrijednosnog obrazovanja u ranoj dobi. Metode koje upotrebljavamo, od kojih smo neke i sami kreirali, jako su funkcionalne i što je najvažnije, djeci su zanimljive. Uz ostale projekte Udruge Mala filzoofija, studenti mogu izabrati izborne predmete „Filozofija s djecom“ i „Kritičko mišljenje)  Radionice sam provodio u velikoj većini Eu zemalja (izuzevši Portugal, Poljsku i Luxemburg), ali i u Kini i Južnoj Koreji. Najzanimljiviji je rad s klincima u Južnoj Koreji jer smo tamo radili skraćeni program na Ljetnoj školi u Ewha Womans University (이화여자대학교).  

Prošavši sva ta iskustva, mogu zaključiti da su djeca svugdje slična. Ono što ih razlikuje su neke manje kulturne različitosti, ostalo je isto. Većina sve djece s kojima sam direktno radio su: znatiželjna, iskrena i zaigrana, imaju manje predrasuda od odraslih. Zato smatram da je bitno da budu uključeni u neki od programa filozofije s djecom, prvenstveno kako bi razvili vlastito mišljenje, naučili logički argumentirati, znali izabrati informacije i podatke koji im trebaju, odbacili mnoštvo nepotrebnih informacija kojim ih ‘bombardiraju’ mediji  sa svih strana, usput poboljšavali svoj vokabular, sintaksu, razvijali se kao samomisleća bića.

U razgovoru profesor Bruno Ćurko ukazao mi je na hiperprodukciju. U svijetu je hiperprodukcija članaka, knjiga… Kad potražite članke na engleskom jeziku o bilo kojoj temi, naći ćete na tisuće članaka. Dio njih će biti, kako volim reći: musaka. A po profesorovoj procijeni nekih 20% jest uistinu nešto novo i originalno. Misli da je takvo stanje i u Republici Hrvatskoj.

„Kod nas se često ne prepoznaju, kako vi kažete, kreativci. Sjetimo se samo Ivana Polikarpa Severitana (1472 –oko 1526) našeg uvaženog humanista i filozofa. On je kao mlad pisao pjesme što ga je na kraju odvelo na Rimsku akademiju gdje je dobio nagradu – lovorov vijenac kao najbolji pjesnik. Neki danas uspoređuju tu nagradu s najvećim svjetskim nagradama za književnost. Uspješan pjesnik koji se još uspješnije bavio i znanošću, napose filozofijom. Kad se vratio u Šibenik da pomogne u obrazovnom sistemu, brzo je morao otići jer su ga optuživali za svakojake nepodopštine. Tko danas zna u RH za njegov rad? Ne moramo se mi vraćati u 16. stoljeće. Imamo pravnika Nikolu Viskovića, koji je napisao nezaobilaznu knjigu „Država i pravo“. Ali je napisao i kapitalna djela „Stablo i čovjek“ i „Kulturna zoologija“: što je životinja čovjeku i što je čovjek životinji. Takav pojedinac zaslužio je svu moguću podršku od državne administracije, bez obzira na političke stavove, godine…  Ja bih osobno preporučio i „Stablo i čovjek“ i Kulturnu zoologiju svima.

Ovo je tek  mali osvrt na Malu filozofiju velikoga profesora i čovjeka  koji u gospodstvu stvaralačke tišine govori svojim znanstvenim ostvarenjima, koja odjekuju prostorom znanosti šireći znanstvene krugove u širenje spoznaje.

Prilog:

https://www.zadarskilist.hr/clanci/22052019/mala-filozofija-danas-je-svaka-osoba-napadnuta-s-neizmjernim-brojem-informacija-sto