Poetski portal „Očaravanje“ i časopis „Sapphoart“ raspisuju natječaj za objavu nonsensne poezije. Svoje radove šaljite do 15. III. 2021. na mail [email protected]

Odabrane pjesme objavit ćemo u e – zborniku. Neka vaše pjesme sadrže bar jedan element nonsensne poezije. Pjesme ne smiju biti objavljene u časopisima i zbirkama, ali mogu biti objavljene na portalima i društvenim mrežama.
.

Izborno povjerenstvo:

1. Marija Juračić, prof.

2. Zoran Hercigonja, mag.edu.inf.

3. Josip Ergović, prof.

                         .

Nonsensna poezija

Nonsensna poezija nije novìna. Carevala je ona i u srednjovjekovno doba na ponekom dvoru u izvedbi dvorske lude koja je svojim dvosmislenim stihovima, razigranom i hinjenom ludošću zabavljala kralja i dvor, te govorila istinu koja se bez posljedica mogla reći samo pod krinkom ludosti. Dvorska luda nije bila običan glumac, iako je morala posjedovati i to umijeće. Ona je pažljivo gradila svoju ulogu i u njezinoj je ludosti često počivala mudrost.

Iako nonsensna poezija nikada u nekoj književnoj epohi  nije postala dominantna vrsta, ona se provlačila vjekovima pa i danas zauzima vidljivo mjesto u europskoj i hrvatskoj književnosti.

Nonsensna poezija nije obična budalaština. Ona nije glupost. Ona ima tragove besmislenosti, ali, kako bi rekao Šekspir, u svakoj ludosti ima metode. Nonsensna poezija na poseban, začudan i otkačen način stvara poetski tekst. Njezina je semantika neuobičajena, naoko kaotična, njezin se jezični kod dešifrira drugačijim jezičnim ključem koji nema ništa od klasičnog načina građenja pjesme.

Zbog svojih  zaigranih, skakutavih, nelogičnih slika, slabe smislene povezanosti, nonsensna je poezija rado viđena u dječjem svijetu, gdje ne postoji nemoguće i gdje se sve može izvesti, gdje smisao i jezično pravilo postaju dio igre, dio poetske priče, jer mala djeca i stara djeca vole priče, vole smijeh i vole igru. Sve to nalaze u nonsensnom pjesništvu. Autori nonsensne poezije izmišljaju riječi koje nisu pokrivene smislom –  en ten tini, savaraka tini… analogna tvorba riječi kosi se s jezičnim normama, odstupa se od standardnih jezičnih pravila, a ipak sve ostaje zaigrano, otkačeno, duhovito… Nonsensna poezija manipulira smislom, ali nije besmislena, ona manipulira jezičnim normama, ali nije nepismena. Njezine su slike nevjerojatne, ali uživamo u njima.

Tako nas Grigor Vitez zabavlja igrajući se smislom pjesme, dok jezik ostaje standardni.
.

 Kad se jako smrači,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zašiva koncem.
Da l’ je jelo slano,
On to uhom sluša.
A ribu da pjeva
Naučiti kuša.
/ Kako živi Antuntun/
.
Zvonimir Balog  se igra tvorbom riječi koja odudara od njihova standardnog oblika. Igra se složenicama, novotvorenicama, homonimima… stvara nove lude, ali prepoznatljive lekseme, izdvaja dio riječi, premeće slogove…

Od VINA se pravi djedoVINA, domoVINA…

a najčešće se pravi od VINA žiVINA.

/Što se pravi od vina/

                                                            .

Josip Ergović se poigrao s više elemenata nonsensne poezije.

                                                          .

Eno nam mrava i puža, sjena im pričom se pruža.

Na kičmi nosi ga mrav, ako i nije baš zdrav.

“Podbrusi petama, druže“, kazuje stȁrina Puže.

“Ondje, pod livadu cvjetnu; gdje pruža se vrta Krt!“

“Obilaznicu uzet ću smjelu, nek` obiđem susjedu Jelu“,

odgovara mlȁdina Mrave iz sočne, skrletne trave.

/Smrčak i mrav/

                  .

Osvrt: Marija Juračić

                 . 

 

PROGLAS

 

Oprez, Achtung i Alert!

“NONSENSNA POEZIJA“

                       .

Ukoliko ste posljednjih dana osjetili neodoljivu potrebu za nizanjem šaljivih i hirovitih; kapricioznih i ćudljivih rima – a pritom ste zamijetili poremećen osjet smisla – postoji ozbiljna sumnja da ste inficirani “nonsensom“. Pošaljite nam – bez odlaganja – svoje medicinske uzorke. Naš stručni konzilij utvrdit će dijagnozu i propisati odgovarajuću terapiju. U ovom trenutku možemo vam, samo, preporučiti da se ne opirete novonastalom nagnuću, jer bi – u protivnom – vaše stanje moglo prijeći u akutni oblik bolesti.

Ni ne pomišljajte na bijeg u inozemstvo. Tamo – u frankofonim, anglofonim i njemačkofonim krajevima – “nonsens“ je odavno mutirao u daleko teže oblike bolesti. Razlika je, jedino, u korištenoj stručnoj medicinskoj terminologiji (absurdité; nonsense; Unsinn).

Stanje je ozbiljno! Ponavljam: “Stanje je ozbiljno!“

                    .

 

Osvrt: Josip Ergović