Temeljem više nego zadovoljavajućeg odaziva autora na naš prvi natječaj priča književne fantastike, koji je krajem 2021. razultirao objavljivanjem e-knjige „Iza uma – zbornik priča književne fantastike“, odlučili smo raspisati natječaj i u 2022. godini.
Vrlo smo zadovoljni kvalitetom priča pristiglih na naš lanjski natječaj. Moramo ovdje odmah naglasiti da naši zbornici nemaju za svrhu natjecati se niti se uspoređivati sa sličnim publikacijama koje se redovito objavljuju u okvirima SF-fandoma – kako hrvatskog, tako i regionalnog. Naš cilj je, prije svega, popularizirati fantastiku među čitateljima nenaviknutim na taj književni žanr. Želimo im ponuditi „spekulativnu fikciju“ kao ravnopravnu mogućnost pri izboru štiva, a ne okretati ih od onoga što su dosad čitali. Već na prvi natječaj javili su nam se, pored potpunih početnika, renomirani autori, pa čak i poneki velikan žanra. To ne treba zanemariti, u svjetlu činjenice da je ovog trenutka nedostatak književnih tekstova jedno od općih mjesta u problematici objavljivanja, prije svega, hrvatske književne fantastike.
Naš ovogodišnji natječaj neće se, u bitnome, razlikovati od lanjskog. Računamo s time da smo prvim zbornikom zatražili i opravdali povjerenje određenog kruga autora i čitatelja. Sudeći prema reakcijama jednih i drugih, u ovaj natječaj ulazimo s manje neizvjesnosti.
Ipak, pored uobičajenog menu-a zborničke ponude, željeli bismo ovaj put našim čitateljima ponuditi i specijalitete à la carte: s ruba književne fantastike, kao i oblike koji su rjeđe zastupljeni u aktualnim žanrovskim publikacijama. Tu, prije svega, mislimo na oblike fantastične groteske, humoreske i satire, s pripadajućim književnim izričajima.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23517
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26680
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54691
Posebno je zanimljiv književni izričaj groteske, radi mogućnosti korištenja jezičnih, značenjskih i sadržajnih arsenala apsurda i nonsensa.
U „novijoj“ žanrovskoj literaturi spominju se pojmovi slipstream-a i new weird-a. Riječ je o „rubnim“ pojavama u okvirima spekulativne fikcije. Značenje navedenih pojmova nije uvijek jednoznačno definirano. Tako se, na primjer, slipstream može tumačiti kao svetogrdna mješavina različitih podžanrova književne fantastike, ali i kao jedna posve konvencionalna priča s uklopljenim potpuno nerealnim elementom. Prisjetite se, samo, Grassova „Limenog bubnja“. New weird je, za to vrijeme, gotovo u potpunosti vezan uz neortodoksne prikaze „faune“ klasičnog nadnaravnog horora: vampiri, vukodlaci, „frankenštajni“, zombiji i tome slično. Pozivamo vas da se uputite u ove oblike te da se i njima, sukladno afinitetima, koristite u svojim pričama.
Marija Juračič, prof.
Zoran Hercigonja, mag.edu.inf.
Josip Ergović, prof.
15/03/2022 at 6:21 am Permalink
Izazov je dio natječaja koj traži priču knj. fantastike napisanu u obliku humoreske, satire ili groteske. 🙂
15/03/2022 at 1:26 pm Permalink
Pred nama je (pred)tekst natjecaja za nas novi zbornik knjizevne fantastike. Pred nama su, dakle, mjeseci kreativne zabave sa svim vidovima SF-a. Po nadahnuce mozete krenuti kamo god zelite. Ja sam, na primjer, posegnuo za dva izvora:
https://cupdf.com/document/sf-casopis-sirius-broj-082.html
Na ovoj adresi mozete besplatno preuzeti 82. broj legendarnog zagrebackog SF casopisa Sirius, iz travnja `83. Unutra je i jedna sjajna Kafkina kratka prica.
https://www.youtube.com/watch?v=gNdnVVHfseA
Video-spotovi rock-grupe Rammstein lijep su primjer koristenja elemenata groteske u popularnoj kulturi. Mozete pogledati i “Sonne” i ostalo.
15/03/2022 at 4:48 pm Permalink
Podsjeća na Brechta – Majku Hrabrost:)
16/03/2022 at 1:02 am Permalink
Kafka i Brecht su dva svijeta, ali citajuci Adornove teze: 1) “Kafkina je proza tocno definirana kao parabola (Svaka nam recenica govori: tumaci me) a pokusaj interpretacije stvara zacarani krug.” 2) “Kafka stvara likove i atmosferu koji ukidaju odnos citatelja i citanog… (Nadrealnost se sastoji u) strahu citatelja da se se poistovjeti s likom.” Ovo drugo bi, konzekventno, moglo vrijediti i za Brechta, a dijelom i prvo. Premda su putovi dvojice autora prema toj konzekvenciji – kao i njihove namjere – naizgled oprecni. Slicno je, dakle… a opet!?