Tara je pustolovni roman čija se radnja odvija u nekom dalekom, budućem vremenu nakon velike kataklizme u kojoj je iznenada nestala većina čovječanstva. Vrijeme je to u kojemu suvremena civilizacija i njezine tekovine postoje u tragovima, gube se iz svijesti ljudi i polako dolaze do one točke kada činjenice prelaze u legende.
Te legende govore o nevjerojatnim čudima, željeznim pticama koje prenose ljude, o svjetlosti staklenih kugli, o prijenosu poruka u sekundi na zaslonima računala. U tom vremenu pojedine grupe ljudi nastoje uspostaviti kakav takav društveni poredak u kojemu bi se čovjek mogao osjećati sigurnim i slobodnim.
A vrijeme je to i nasilja, beskrupuloznih bandi koje žive od pljački i ubojstava, u kojemu se boravi u razrušenim utvrdama, gradskim ruinama, drvenim kolibama, zemunicama.
Pred nama se otvara neobičan nov svijet koji velikim dijelom poznajemo iz daleke prošlosti jer čovječanstvo se opet našlo na početku svoga stvaranja. Krug se još jednom zatvorio.
Čovjek je okrenut preživljavanju u kojemu se otkrivaju njegove najgore osobine, svirepost i pohlepa, ali isto tako i plemenitost, dobrota, suosjećanje, kreativnost.
Bogovi, kojima se čovjek u svojoj nemoći klanja i u kojima traži suradnike, nose varijaciju imena starih bogova različitih kultura – Kalandra, Tanastatos, Klasa, Net, Zedeus…
Fabula romana priča o samosvjesnoj, mladoj djevojci Tari kojoj je okrutni vođa krvoločne bande, Wulf ubio roditelje i Tara se našla na putu osvete na kojemu u društvu mladog ratnika, Tragača doživljava niz uzbudljivih pustolovina. Tara se ostvaruje kao žena i kao ratnica, te na svom uzbudljivom životnom putu pronalazi veliku ljubav kojoj se predaje na svoj poseban, neukrotiv način. Osim Tare i Tragača u romanu ćemo sresti mnoge zanimljive likove; mudru travaricu Drasu, Jadrasa, nesuđenog Tarina oca koji nastoji organizirati život u razrušenom gradu, koji je diktator, ali čija vladavina nije diktatura, krvoločnog, pohotnog sadistu Wulfa i njegovu lijepu, ali opaku družicu Riu…
Iako su likovi iz etičkog rakursa oslikani gotovo crno bijelom tehnikom, kompleksni su, imaju karakter i djeluju vrlo uvjerljivo. Sama glavna junakinja je žena složene psihologije.
Plemenita je, požrtvovna, ima usađen osjećaj za pravednost, ali je istodobno i okrutna, gotovo svirepa kada to okolnosti zahtijevaju.
/ Rastežem se, tek probuđena, od sna topla, svjesna užarene pohote crnih, požudnih očiju, svijam ruke iza ramena, dok njegov pogled vrije na mojim otkrivenim grudima.
Pogled na moja izložena bedra zastaklio mu se u oku dok mu je moj nož vibrirao između debelih obrva. Srušio se uz glasni hropac i jedva sam izbjegla tresak njegova teškog, oznojenog tijela./
Zanimljiv je i postupak autorice u kojemu su intimna Tarina razmišljanja pisana u prvom licu, dok ostali dijelovi romana slijede naraciju u neutralnom trećem licu.
Roman se od prve do zadnje riječi čita u jednome dahu, i to ne samo zbog napetosti radnje, koja nam ne dozvoljava zatvoriti korice knjige, nego i zbog zanimljivih, živih digresija, promišljanja života, povijesti, filozofije.
Budući da je roman izlazio u nastavcima na portalu poezije Očaravanje, autorica je morala paziti da svaki odlomak ima svoj narativni klimaks, da zadrži pažnju čitatelja. Nije ovo roman koji će unijeti nešto novo u teoriju književnosti, niti on ima tu ambiciju. Roman je to koji će zabaviti, pisan prvenstveno za mlađu populaciju, ali i za sve one koji svom umu i srcu nisu dopustili ostarjeti.
Na kraju spomenimo i lijep stil i jezik kojim je roman napisan. Očito je činjenica da autorica ima iza sebe već četiri uspješne zbirke pjesama utjecala i na njezinu prozu sastavljenu od rečenica koje nisu predugačke, neočekivanih zapažanja i opisa, gotovo poetskog ritma i ljepote – koji pružaju čitatelju dodatno zadovoljstvo u čitanju romana napisanog opušteno u četrdeset i četiri kraća i dinamična poglavlja – ususret ukusu suvremenog, posebno mlađeg čitatelja. Nećemo pretjerati ako kažemo da je hrvatska književnost za mladež dobila modernu, pitku i kvalitetnu priču. Ništa u njoj nije posve novo, ali je ipak sve drukčije.
Mr. sc. Božidar Pasarić
„CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130130057“
ISBN 978-953-57597-1-3
22 komentara za "Predgovor romana M Juračić “Tara”"
Moraš biti prijavljen da bi komentirao.