Laskava titula europske prijestolnice kulture ne dobiva se lako. Za tako nešto grad mora imati stoljetnu kulturnu tradiciju, ljude koji su svojim djelima doprinijeli kulturnom, plemenitom i tolerantnom licu čovječanstva. Neću se vraćati u prošlost i spominjati te ljude. Zabilježit ću samo poneki događaj koji je obilježio ovu svečanost i pokazao na koji se sve način može predstaviti ono što je postalo tkivo ovog lijepog hrvatskog grada.
.
Uvod u zbivanja
.
STOG SIJENA
. .
Uvod u svečanost Rijeke – europskog grada kulture, predstavila je privremena intervencija u javni prostor grada, kipara Ivana Kožarića Stog sijena koji simbolizira početak bogate kulturne žetve grada. Skulptura se sastojala od bala sijena, a na Trg 128. brigade Hrvatske vojske postavio ju je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz pomoć radnika komunalnog poduzeća. Njegova simbolika ne odnosi se samo na uspješnu žetvu kulture grada, nego i na toleranciju grada prema različitom. Skulptura je dva dana kasnije spaljena pokazavši da i među žitom ima kukolja.
EPK 2020. Radnici komunalca postavljaju skulpturu.
BROJAČ
Na Jadranskom trgu postavljena je skulptura sata koji odbrojava vrijeme do trenutka otvaranja svečanosti Rijeka – europska prijestolnica kulture. Skulptura je metalne konstrukcije, široka 4, a visoka 5 metra. Kada pokrenete kotačić, zasvira Oda radosti i pokrenu se zupčanici do Sunca na vrhu skulpture, odnosno do zupčanika koji pokreće svijet.
Stilizirani brojač predstavlja dizalicu, simbol rada, gradnje i brodogradnje,
a otkucava vrijeme do početka svečanosti.
KALEIDOSKOP
U sklopu svečanosti Rijeka – europski grad kulture na tri mjesta u gradu montiraju se kaleidoskopi koji će odražavati likove prolaznika i crteže na podu, a koje oslikavaju oni najpozvaniji: studenti riječke Akademije primijenjenih umjetnosti i učenici i profesori Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci, te dva riječka grafitera freelancera.
Postavljanje kaleidoskopa
Industrijska baština u uskoj svezi s kulturom grada
Rijeka je uvijek bila ponosna na svoju industrijsku baštinu iako je ona, zbog besparice, tiho propadala. Konačno je, zahvaljujući novcima EU, u mogućnosti obnoviti ruinirane objekte i pokazati javnosti što smo nekada imali i što cijenimo i volimo.
Uz pomoć respektabilnih 140 milijuna bespovratnih sredstava EU, obnavljaju se tri zgrade nekadašnje tvornice Rikard Benčić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej Grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća zamišljena kao kuća kreativnosti djece. (Sličnu kuću ima Ljubljana – Hiža otrok in umetnosti. ) Obnovit će se i brod Galeb koji postaje muzej i svjedok jednog vremena.
Brod ima zanimljivu prošlost. Njegova je gradnja počela u Genovi 1937. godine pod imenom RAMB III. Njegova je dužina 117 metara, a širina 15,13. Prije nego je postao „Titov brod“ služio je za prijevoz banana. U Drugom svjetskom ratu torpediran je kao talijanska krstarica, onda su ga obnovili Nijemci i pretvorili u minopolagač. Kada su saveznici bombardirali riječku luku, opet je potopljen, pa izvađen i prenamijenjen u školski brod. 1953. godine brod postaje Titova rezidencija. U Domovinskom ratu brod je odvučen u Crnu Goru gdje su ga prodali Grcima, a ovi američkom brodovlasniku koji ga dovodi u Rijeku na remont i tu ga 2009. otkupljuje Grad Rijeka i postaje njegov vlasnik. Brod je niz godina hvatao hrđu, a sad je došlo vrijeme njegove obnove.
Brod „Galeb“ imao je zanimljivu i tešku sudbinu.
Zanimljivu priču priča palača Šećerane iz 1786. izgrađena kao upravna zgrada tvornice šećera. Unutrašnjost zgrade rese keramičke peći, štukature i freske pa cijela zgrada predstavlja vrijedno djelo kasnog baroka.
Kako je Šećerana tijekom vremena mijenjala svoju namjenu, od vojarne mađarske vojske, pogona tvornice duhana Austro – Ugarske monarhije, tvornice motora Rikard Benčić, tako su novi vlasnici i nova vremena na stare slike i freske naslikali svoje pa su konzervatore dočekale višeslojne naslage boje koje je valjalo ukloniti. Danas se ona opet ima čime podičiti.
Barokna palača Šećerane postaje Muzej Grada
Prizemlje Palače šećerane i polukat služili su skladištenju šećera i uredskoj administraciji, a gornji su katovi sa svojim raskošnim salama i sobama služili reprezentativnom životu vlasnika tvornice. Sliku raskoši upotpunjuju bijele kalijeve peći, kristalni lusteri, arkade s mostovima, vedute, ornamenti… atraktivan budoar s plavim, ovalnim medaljonima s prikazima iz mitologije poput „Dijana na kupanju“ i „Djevojke slave Amora.
Dijana na kupanju- konzervatorska istraživanja
Kulturni program
Kulturni program je bogat i raznolik. Grad obogaćuju skulpture mnogih umjetnika. Prekrasan dio uz Rječinu mijenja se u sklopu programa Slatko & Slano gdje je Rječina ono slatko, a more ono slano.
Obnavlja se i zgrada Exportdrvo koja postaje mjesto mnogih glazbenih i likovnih manifestacija.
.
Događanja
Sve je počelo 1. 02. 2020. Rijeka je otvorila svoje srce mnogim događanjima na raznim mjestima u gradu: ulicama, trgovima, kafićima, tržnici, ribarnici… svuda gdje ljudi dolaze i prolaze. Sam čin otvorenja odigrao se u Luci, mjestu koje Rijeku pamti kao snažan pomorski centar koji je imao i zavidnu pomorsku flotu. Svečanost počinje Operom industriale riječkih umjetnika Josipa Maršića i Zoran Medveda u orkestraciji skladatelja, maestra Frana Đurovića.
Poruka koju Rijeka šalje Operom industriale, glazbom, bukom, oponašanjem zvukova strojeva, rada, energije i života je poštivanje ljudskoga rada, čovjekova stvaralaštva. Nije zaobiđen ni Janko Polić Kamov, veliki riječki pjesnik koji je bio avangarda, moderan i prije modernizma.
Ulice grada su oživjele. Hrane oko i uho prolaznika. Na svakom se uglu nešto dešava. Nastupaju dječji zborovi, plesne grupe, svira se i pjeva.
Rijeka se uvijek predstavljala javnosti kao grad rock- glazbe pa je i ovom prilikom podarila posjetiteljima splet urbane glazbe od rocka, popa, do jazza i elektro glazbe. Na tridesetak mjesta u gradu nastupaju DJ-evi, primjerice DJ Nicky Siano, vlasnik prvog njujorškog disko kluba, The Gallery i začetnik disko glazbe.
U Guvernerovoj palači izložene su čuvene violine Franje Kresnika na kojima su na kasnijem koncertu svirali mladi riječki violinisti, studenti zagrebačke Muzičke akademije. Izvodili su djela Bacha, Paganinija, Bramsa, Wieniawskog i Sarasastea.
GUSTAV KLIMT
U sklopu manifestacije Rijeka – europska prijestolnica kulture, posjetitelji mogu pogledati izložbu slika Gustava Klimta. Njegova ulja na platnu, ugrađena u okvire od štuka, koja su resila strop gledališta HNK Ivana pl. Zajca, uspješno su skinuta i restaurirana. Klimtove slike “Alegorija ozbiljne opere”, “Alegorija poezije”, “Alegorija instrumentalne glazbe” predstavljaju pravo otkriće i europskoj stručnoj umjetničkoj javnosti. Pripisuju mu se još dvije slike koje su bez potpisa umjetnika i o kojima struka tek mora reći svoje mišljenje.
Klimt „Alegorija poezije“
Peek&Poke – Muzej informatike
Peek&Poke – muzej starih računala i informatičke tehnologije postao je dio tkiva Rijeke 2007. godine. U ovom stalnom izložbenom postavu ima više od tisuću eksponata svjetske i hrvatske računalne povijesti, što ga čini najvećim postavom te vrste u Europi. Peek&Poke je projekt Udruge Calculus u partnerstvu s Udrugom darovitih informatičara Rijeke i multimedijskom agencijom Kreativni odjel te ima edukativan i neprofitni karakter. Rezultat je ideje i rada računalnih entuzijasta. Prvu izložbu, tada još bez fizičkog muzeja, u Centru tehničke kulture u Rijeci, nazvanu RetroBit, izveli su Svetozar Nilović, Tomislav Ribičić i Dario Džimbeg, a ubrzo im se pridružuju Davor Pasarić i Goran Paulin iz Kreativnog odjela i mnogi volonteri. Potporu dobivaju i od društva iz Zagreba: Tomislava Talana, Ivana Širića i Radoslava Dejanovića.
Već u prvim godinama postojanja Muzej dobiva prestižne nagrade za razvoj tehničke kulture, a 2009. godine proglašen je za muzej s najboljim originalnim programom. Magazin Plan B uvrstio ga je među 101 najbolji projekt u Hrvatskoj, a Ryan Air magazine svrstao ga je među top 50 europskih destinacija.
Krajem prošle godine Muzej računala PEEK&POKE proslavio je 12 godina svoga rođenja i doživio nove visine. Želja njegovih osnivača i voditelja da se djecu usmjeri k informatici, robotici i astrofizici pokazala se kao pravi put. To je potvrdio Alexsey Ovchinin, zapovjednik Međunarodne svemirske postaje (ISS), poslavši muzeju ovu svemirsku razglednicu!
Tako je ovaj skroman i volonterski muzej postao prvi djelić Hrvatske koji je zaplovio svemirom.
7 komentara za "Rijeka, europski grad kulture 2020. – izbor iz Diskursa"
Moraš biti prijavljen da bi komentirao.